Pregled izmena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma

Pregled izmena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma

Početkom decembra 2024. godine stupile su na snagu izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, uz prateće izmene Zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Ove promene, usklađene sa međunarodnim standardima i preporukama radne grupe FATF, imaju za cilj jačanje kontrole finansijskih tokova, povećanje transparentnosti i unapređenje mehanizama za sprečavanje finansijskog kriminala.

Proširenje pojmovnog okvira

Jedna od ključnih novina jeste uvođenje definicije finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Ovaj termin obuhvata sve aktivnosti vezane za obezbeđivanje sredstava potrebnih za razvoj, proizvodnju, transport i distribuciju oružja za masovno uništenje, kao i proizvoda dvostruke namene, čija upotreba istovremeno može biti mirnodopska, ali I borbena. Istovremeno, unapređena je i definicija “stvarnog vlasnika”, koja sada obuhvata fizička lica sa direktnom ili indirektnom kontrolom nad transakcijama ili pravnim subjektima, čime se omogućava detaljnija procena rizika.

Ograničenja za gotovinske transakcije

Da bi se povećala transparentnost finansijskih tokova, uvedena je zabrana primanja gotovine u iznosu od 10.000 evra ili više (u dinarskoj protivvrednosti) u transakcijama koje uključuju kupovinu nepokretnosti, sklapanje ugovora o zajmu, kupoprodaju robe ili pružanje usluga. Sva plaćanja preko pomenutog iznosa moraju biti izvršena putem bankovnih računa, čime se omogućava efikasnije praćenje novčanih tokova i smanjuje rizik od pranja novca.

Nove zakonske obaveze

  • Javni beležnici i advokati:
    Pri izradi ugovora o zajmu, posebno za transakcije čija vrednost prelazi 10.000 evra, ugovori moraju biti solemnizovani kod javnog beležnika. Beležnik je dužan da overeni primerak ugovora dostavi Upravi za sprečavanje pranja novca. Ova mera ima za cilj povećanje transparentnosti i olakšavanje praćenja transakcija.
  • Procena rizika u celokupnom poslovanju:
    Obveznici su sada dužni da u svom poslovanju sprovedu procenu rizika od finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Na osnovu procenjenog rizika, primenjuju se pojačane ili pojednostavljene mere poznavanja i praćenja stranke.
  • Posebne obaveze u oblasti digitalne imovine:
    Pružaocima usluga vezanih za digitalnu imovinu nalaže se da primene pojačane mere prilikom uspostavljanja poslovnih odnosa sa stranim institucijama, čime se dodatno osigurava kontrola nad međunarodnim tokovima sredstava.

 

Rokovi za implementaciju

Za sprovođenje novih mera, predviđeni su kratki rokovi. Podzakonski akti za implementaciju ovih izmena moraju biti doneti u roku od tri meseca, dok obveznici imaju period od šest meseci da usklade svoje interne procedure sa novim zahtevima. Ova vremenska dinamika omogućava postepenu, ali efikasnu tranziciju ka unapređenom sistemu kontrole.

Kaznene odredbe

U cilju pooštravanja odgovornosti, nadzorni organi – uključujući Upravu za sprečavanje pranja novca, Narodnu banku Srbije i Komisiju za hartije od vrednosti – dobili su ovlašćenje da izriču visoke novčane kazne za nepoštovanje novih pravila. Posebna pažnja posvećena je sektoru digitalne imovine, u kome se nepoštovanje propisa kažnjava znatno strožije, čime se dodatno osnažuje odgovornost svih obveznika zakona.

Sveobuhvatne izmene zakona predstavljaju značajan korak ka unapređenju domaćeg pravnog okvira u borbi protiv pranja novca, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Integracijom novih definicija, obaveza za obveznike i strožih mera za regulisanje transakcija, domaći sistem se približava međunarodnim standardima, a efikasna implementacija ovih mera, biće ključna za očuvanje finansijske stabilnosti i sprečavanje zloupotreba u savremenom poslovnom okruženju.